Milenković Kerković: Nasilje u Srbiji neće stati dok god je na vlasti Srpska napredna stranka

Monstruozni zločin u kome je trinaestogodišnji dečak, učenik sedmog razreda osnovne škole u Niškoj Banji, u tuči nožem ubio svog vršnjaka i najboljeg školskog druga, nepojmljiv je nastavak spirale nasilja koje je Srbiju preplavilo nakon dva majska masakra u kojima je u samo dva dana stradalo gotovo dvadesetoro dece, mladih ljudi i čuvar u školi.
U zemlji u kojoj endemsko nasilje u svim sferama života traje više decenija i čiji građani u zemlji siromaštva i zarobljene pravde po drugi put preživljavaju metodologiju radikalske vlasti, ovoga puta radikala presvučenih u ideologiju LDP-a, ovi užasni zločini u kojima su ubice deca pokazuju da se zlo u Srbiji odrešilo.
Svu veštinu kojom je SNS uspeo da amortizuje bes stotina hiljada ljudi na protestima protiv nasilja, da blokira rad skupštinskog Anketnog odbora koji je trebalo da ispita uzroke i odgovornost vlasti za dva stravična masakra, beskrupuloznost sa kojom su predsednik Skupštine i poslanici vladajuće koalicije opstruisali sve pokušaje da se u Parlamentu smeni ministar policije, predsednica Vlade i utvrdi odgovornost REM-a, tabloida i elektronskih režimskih medija za gaženje sistema vrednosti, promociju nasilnika i nasilja i uništenje javnog morala u Srbiji, ni vlast ni zarobljene institucije nisu pokazale kada je trebalo prognati nasilje iz javnog, a time i iz života čitavog srpskog društva.
Nemušte promene u obrazovnim zakonima, imenovanje penzionisane profesorke iz SPS-a za ministra prosvete i najnovije izvrgavanje ruglu srpske policije, vojske i bezbedonosnih službi, kao i omogućavanja novog nasilja nad preostalim Srbima na Kosmetu nakon događaja u Banjskoj, govore da SNS vlast niti želi, niti ume da uradi bilo šta osim da održava nasilje kao svoj jedini princip opstanka na vlasti i daljeg učvršćenja partijsko-kriminalne hobotnice u čijim je pipcima čitava država i svi njeni građani.
Srpski pokret Dveri je još novembra 2022. godine, čitavih šest meseci pre dva majska masakra, u Narodnoj skupštini pokrenuo proceduru i od predsednika Parlamenta tražio da narodni poslanici razmotre PREPORUKU VLADI REPUBLIKE SRBIJE O PREVENCIJI NASILjA U NAŠEM DRUŠTVU.
Međutim, kao i sve druge predloge, ni ove preventivne mere za smanjenje nasilja ni predsednik Skupštine Vladimir Orlić, a ni SNS nisu hteli ni da uzmu u razmatranje.
Neke od tih mera bile su i formiranje Komisije Vlade Srbije za koordinaciju ministarstava i drugih državnih institucija u borbi protiv nasilja u društvu; osnivanje novih i osnaživanje postojećih savetovališta za partnerske odnose, brak, porodicu i roditeljstvo, jačanje preventivne uloge centara za socijalni rad, rano otkrivanje nasilja i pojačan psihoterapeutski rad sa nasilnicima, stroga zabrana promovisanja nasilja na medijima, jačanje vaspitne funkcije škole, donošenje zakona o psihoterapijskoj delatnosti.
Jasno je sada svima da su za SNS vlast nasilje i strah način vladavine, da to što su ga posejali u sve segmente društva za njih ne predstavlja zlo, sve dok ih to zlo seme održava na vlasti.
Srbija se sa nasiljem neće obračunati sve dok je SNS na vlasti. Najtragičnije je što je cena opstanka radikalske hobotnice počela da se meri ne samo desetinama hiljada mladih koji iz zarobljene države beže u inostranstvo, već je cena nasilja koje Srbijom vlada sve veći broj dece žrtava i dece – ubica.
Nasilje će u Srbiji stati kada sa vlasti odu oni koji nasiljem vladaju. Na žalost, srpskom društvu trebaće mnogo godina da se od radikalskog nasilja oporavi. A porodice i roditelji u nasilju stradale dece, neće se oporaviti nikada.